Pages

KLASIFIKACIJA SEGMENATA SIGNALA GOVORA POMOĆU KEPSTRALNIH KOEFICIJENATA
KLASIFIKACIJA SEGMENATA SIGNALA GOVORA POMOĆU KEPSTRALNIH KOEFICIJENATA
Nikola Lacković
Cilj ovog završnog rada je izraditi program kojim bi se omogućilo dobivanje izgovorenih glasova (transkripta) obrađenog zvučnog signala uz korištenje kepstralnih koeficijenata. Za uspješnu izradu zadatka potrebno je zvučni signal podijeliti na kratkotrajne segmente, izračunati njihove značajke pomoću kepstralne analize koje će kasnije biti upotrebljene kao testni podaci za prepoznavanje. Testne podatke uspoređivati će se sa značajkama koje se dobiju analizom pojedinih (već...
KLASIFIKACIJA SEGMENATA SIGNALA GOVORA POMOĆU KOEFICIJENATA LINEARNE PREDIKCIJE
KLASIFIKACIJA SEGMENATA SIGNALA GOVORA POMOĆU KOEFICIJENATA LINEARNE PREDIKCIJE
Dejan Ćućić
Ovaj završni rad prikazuje primjenu stečenog zananja iz područja programiranja, posebice rada sa datotekama, spremanjem zapisa, učitavanjem zapisa te obradom glasovnih podataka. Rad je obuhvatio samo dio alata iz opsežne skupine SPTK i njegovih knjižnica. Kako SPTK ne podržava grafičko sučelje, tada se prilikom izrade bilo kakvih programa iskazuje mogućnost shvaćanja i korištenja određenih funkcija iz knjižnica na pravilan način. Nedostatak grafičkog sučelja je ujedino i...
KLASIFIKACIJA SEGMENATA SIGNALA GOVORA POMOĆU LPC KOEFICIJENATA
KLASIFIKACIJA SEGMENATA SIGNALA GOVORA POMOĆU LPC KOEFICIJENATA
Ivan Matković
U ovom je radu uspješno obrađen početni zadatak klasifikacije segmenata signala govora korištenjem kombinacije već razvijenih programa i funkcija, posebno iz SPTK alata, i vlastitih programa. Računati su LPC koeficijenti izrezanih glasova iz pojedinih zvučnih datoteka s pripadajućim transkriptima, odnosno izrezanih segmenata definirane duljine odgovarajućih datoteka. Razvijeni su algoritmi za učitavanje vektora LPC koeficijenata u programskom jeziku C, algoritam koji računa...
KLASIFIKACIJA SEGMENATA SIGNALA GOVORA TEMELJENA NA STOHASTIČKIM MODELIMA
KLASIFIKACIJA SEGMENATA SIGNALA GOVORA TEMELJENA NA STOHASTIČKIM MODELIMA
Bogomil Kružić
Ovaj projekt bavi se izradom klasifikacije segmenata signala govora temeljenih na stohastičkim modelima. Razvijeni program u kojem su korištene bash skripte i Python programski jezik, izrezuje segmente glasova iz zvučnih datoteka, dobiva njihove kepstralne koeficijente pomoću mel-kepstralne metode, računa njihove srednje vrijednosti te traži najmanje udaljenosti između njih i vektora srednjih vrijednosti zvukovnih datoteka. Prilikom usporedbe pretpostavlja o kojim je glasovima riječ...
KLASIFIKACIJSKI I DETALJNI MODEL SEKCIJE BRODA
KLASIFIKACIJSKI I DETALJNI MODEL SEKCIJE BRODA
Marcela Muschet
Rad ne sadrži sažetak.
KLIJENTSKI DIO JEDNOSTRANIČNE WEB APLIKACIJE
KLIJENTSKI DIO JEDNOSTRANIČNE WEB APLIKACIJE
Tina Gojak
U radu je ukratko objašnjen način izrade modernih jednostraničnih web aplikacija koristeći ReactJS radni okvir i Redux knjižnicu za upravljanje stanjem. Jednostranične web aplikacije nastoje pružiti korisničko iskustvo slično onome desktop aplikacija, a to postižu prebacivanjem aplikacijske logike s poslužiteljske na klijentsku stranu aplikacije. Nakon početnog učitavanja web stranice, sve se daljnje promjene izvršavaju samo na dijelovima aplikacije, bez ponovnog učitavanja...
KNX sustavi automatizacije pametnih kuća
KNX sustavi automatizacije pametnih kuća
Luka Radojčić
U ovom završnom radu objašnjeni su KNX sustavi automatizacije, prednosti takvih sustava u odnosu na klasične električne instalacije te nadopuna tih istih sustava sa Control4 platformom. U odnosu na klasične električne instalacije, KNX sustavi su moderniji, napredniji, energetski učinkovitiji te nude razne funkcije koje kod klasičnih električnih instalacija nisu bile ni zamislive. KNX sustavi rade na principu sabirničke instalacije, što znači da su svi elementi KNX...
KOGENERACIJA NA BIOMASU U DRVNOJ INDUSTRIJI
KOGENERACIJA NA BIOMASU U DRVNOJ INDUSTRIJI
Borna Borovec
U ovom radu prikazao sam dugoročnu isplativost kogeneracijskog postrojenja u drvnoj industriji, ali i kogeneracije općenito. U uvodnom djelu rada objašnjavam što je kogeneracija, koje su njezine prednosti i navodim različite izvedbe kogeneracijskih postrojenja. Nakon toga prikazao sam odabir kogeneracijskog postrojenja koje zadovoljava potrebe u drvnoj industriji te sumirao sve potrošače električne i toplinske energije. Na temelju toga mogao sam izvršiti približnu ekonomsku bilancu...
KOGENERACIJSKI SUSTAV ZA GRIJANJE I VENTILACIJU ZATVORENA BAZENA
KOGENERACIJSKI SUSTAV ZA GRIJANJE I VENTILACIJU ZATVORENA BAZENA
Ivan Pavat
Cilj ovog rada je projektirati toplinsku stanicu objekta zatvorenog bazena koja se temelji na kogeneracijskom sustavu na prirodni plin. U prvom dijelu rada proveden je proračun godišnje potrebne energije za navedeni objekt, te su na razmatranje uzeta tri koncepta termotehničkog sustava: • Termotehnički sustav sa kogeneracijskom jedinicom • Termotehnički sustav sa kombinacijom manje kogeneracijske jedinice i plinskog kondenzacijskog kotla • Termotehnički sustav sa plinskim...
KOGENERACIJSKO ENERGETSKO POSTROJENJE NA DRVNU BIOMASU
KOGENERACIJSKO ENERGETSKO POSTROJENJE NA DRVNU BIOMASU
Dominik Birt
U ovom završnom radu napravljeno je tehničko rješenje kogeneracijskog energetskog postrojenja na drvnu biomasu na području grada Delnica. Kogeneracijsko energetsko postrojenje treba konstantno proizvoditi 6MW električne energije, te vršno 10MW toplinske energije koje se raspodjeljuje dalje toplinskim potrošačima. Postrojenje je zamišljeno pomoću kondezacijske parne turbine s jednim reguliranim oduzimanjem pare kako bi se mogla regulirati količina topline predana potrošačima...
KOMBINIRANI SUNČANI SUSTAV ZA GRIJANJE I PRIPREMU PTV-a
KOMBINIRANI SUNČANI SUSTAV ZA GRIJANJE I PRIPREMU PTV-a
Patrik Kozlovič
Rad ne sadrži sažetak.
KOMERCIJALNI UČINSKI IZMJENJIVAČI ZA FOTONAPONSKE SUSTAVE
KOMERCIJALNI UČINSKI IZMJENJIVAČI ZA FOTONAPONSKE SUSTAVE
Luka Milićević
U radu su analizirani fotonaponski sustavi, njihova građa i primjena, te učinski izmjenjivači koji se između ostalog primjenjuju i u fotonaponskim sustavima. Upravljanje izmjenjivača se najčešće izvodi PWM modulacijom koja može biti unipolarna i bipolarna, a oba su pristupa simulirana u programu Simplorer. U današnjim fotonaponskim sustavima koriste se različiti tipovi izmjenjivača ovisno o potrebama trošila, odnosno mreže ukoliko je u pitanju neautonomni sustav. Najčešće...

Pages