Stirlingov motor je motor koji je zanimljiv znanstvenicima od njegova patentiranja i jedno je od revolucionarnih otkrića zbog toga što je to motor s vanjskim izgaranjem koje mu omogućava pogon na bilo koji izvor topline. Opće je poznato da su količine fosilnih goriva (izvor topline za većinu toplinskih strojeva) ograničena i smanjuju se s dnevnim porastom korištenja. Kako Stirling motor ne mora koristiti fosilna goriva za pokretanje, (današnji motori većinom rade s dobivanjem topline potrebne za pogon iz derivata nafte – diesel, benzin, kerozin), to ga čini potencijalnim rješenjem budućnosti gdje neće biti potrebe za korištenjem fosilnih goriva kao izvora topline. Kao što je i prikazano u ovom dokumentu, Stirling motor je veoma zanimljiv motor sa svojim različitim primjenama. Predstavlja korisnost za okoliš jer ima mogućnost proizvesti električnu energiju iz energije sunca s velikom učinkovitošću (nastoji se postići teorijski stupanj djelovanja jednak Carnotovom stupnju). Takva mogućnost predstavlja veliku prednost jer može energiju besplatnog izvora pretvoriti u skupu izlaznu električnu energiju. Tihi rad predstavlja i udobnost za ljude, ne će ometati primjerice rad ljudi. Prema navedenome, postavlja se pitanje zašto se već ne koristi ovaj motor. Iako je relativno jednostavne konstrukcije, ima puno ograničavajućih faktora koji rezultiraju smanjenom izlaznom snagom. To su posebice, svojstva materijala (kemijska i fizikalna) i rentabilnost (omjer proizvedene snage i utroška). Najviše su učinkoviti pri što nižim okolišnim temperaturama što isto tako predstavlja nedostatak. Više je tipova motora, 3 glavne konfiguracije – alfa, beta i gama, te motori s slobodnim klipovima. Svaka izvedba ima svoje prednosti i nedostatke.