U ovome Završnom radu zadatak je bio izraditi simulaciju kombiniranog plinsko – parno turbinskog postrojenja za različite maksimalne temperature u komori izgaranja korištenjem softvera otvorenog koda. Aplikacija pomoću koje se odradila simulacija je Python, jupyterlab. Najprije je bilo potrebno preuzeti python i instalirati jupyter lab. Jupyter lab je aplikacija u kojem se pisao, obrađivao, uređivao i manipulirao kod simulacije. Kao zadatak za simulaciju rada kombiniranog postrojenja odabran je zadatak 9.8. na stranici 145 u „Zbirci zadataka – Toplinski strojevi i uređaji“ profesora Tomislava Senčića. Pisanjem cjelokupnog koda uzeti su u obzir svi ulazni parametri kako bi kasnije sa njima na ispravan način proveli simulaciju. Nakon izračunavanja vrijednosti svih parametara zadanih u tekstu zadatka bilo je potrebno nacrtati T-s dijagrame. Za izračunavanje entropija u plinskom dijelu postrojenja korištena je formula za entropiju plinova prema NASA Gleen Research centeru dok su stvarne odnosno teorijske temperature bili zadane zadatkom. T-s dijagram parnog dijela postrojenja bilo je kompleksnije za nacrtati jer se sastoji od točaka za koje smo morali pomoću IAPWS biblioteke računati entropije i temperature te vrijednosti točaka za krivulju zasićenja koja se crtala naknadno. Simulacija se provela na 3 različite vrste postrojenja (plinska turbine koja ne koristi regeneraciju, plinska turbina koja koristi regeneraciju te kombinirano plinsko – parno turbinsko postrojenje). Sve 3 vrste postrojenja testirala su se na dvije različite maksimalne temperature u komori izgaranja kako bi se uvidjelo koje postrojenje i pri kojoj maksimalnoj temperaturi ima najveći stupanj korisnosti. Nakon provođenja svih simulacija utvrđeno je kako je kombinirano plinsko – parno turbinsko postrojenje sa maksimalnom temperaturom od 1550 K ono sa najveći stupnjem korisnosti. Može se zaključiti kako se potvrdila hipoteza da kombinirana postrojenja stvaraju najveći stupanj korisnosti.