Uvidom u postojeće stanje energane Kliničkog bolničkog centra u Rijeci već možemo zaključiti kako je nužna rekonstrukcija sustava goriva ponajprije gledano s ekološkog aspekta. Kao energent za loženje kotlova u velikoj većini se koristi loživo ulje srednje što je zbog visokog udjela sumpora, za bolnički kompleks smješten skoro pa u centru grada, nedopustivo. Rezervoari goriva također ne zadovoljavaju današnje tehničke propise jer nemaju dvostruku stijenku i betonsku kadu koja bi u slučaju propuštanja mogla podnijeti toliku količinu goriva te predstavljaju potencijalnu opasnost za zagađenje podzemnih voda, tla i mora koje se nalazi u neposrednoj blizini. Nadalje, rezervoari su premali za sadašnju potrošnju goriva, ugrađeni su 1966. godine te se kotlovnica u međuvremenu nadograđivala. To predstavlja problem jer u vrijeme zimskih mjeseci, kada je povećana potrošnja goriva, troši se i do jedna kamion-cisterna od 12 tona goriva na dan, a veće cisterne ne mogu prići zbog uskih i zakrčenih ulica unutar bolničkog kruga. Kotlovi u kotlovnici su zastarjeli, imaju mali stupanj iskoristivosti u odnosu na nove pa to predstavlja veliki gubitak energije, a energija predstavlja i novac. U ovom radu opisano je rješenje navedenih nedostatka prelaskom energane na korištenje prirodnog plina koji je na više načina povoljniji od korištenja tekućih goriva. Prirodni plin kao energent u svom sastavu ne sadrži sumpor, pa tako ni u dimnim plinovima nastalih izgaranjem nema sumpornih spojeva, a emisije ostalih štetnih plinova kao i krutih čestica su minimalne. Velika prednost je i ta što bi se mogli ukloniti neispravni i po okoliš opasni rezervoari tekućeg goriva. U prilog ide i to što se unutar bolničkog kompleksa, neposredno uz kotlovnicu, prije nekoliko godina doveo plinovod prirodnog plina, pa bi tako projekt plinifikacije obuhvaćao spajanje na dovedeni plinovod, redukciju tlaka u plinskoj mjerno-redukcijskoj stanici te razvod plina unutar kotlovnice do novo ugrađenih plinskih plamenika. Gledajući s ekonomskog aspekta, prirodni plin je cjenovno povoljniji i od loživog ulja srednjeg i od loživog ulja ekstra lakog. Radom je obuhavećna i studija opravdanosti prelaska s tekućeg na plinovito gorivo te se sa sigurnošću može reći da bi se investicija rekonstrukcije sustava goriva energane KBC-a u Rijeci kroz nekoliko godina isplatila, a zatim bi profitirala, kako financijski tako i ekološki.