U ovome radu opisivani su sustavi za mjerenje koncentracije ugljikovog monoksida. Kako bi se pobliže dotakli teme, trebalo je opisati sami mjerni plin, njegovo nastajanje i razloge zbog kojih je potrebno toliku pažnju posvetiti pravovremenoj detekciji. Ugljikov monoksid nastaje prilikom nekompletnog izgaranja krutih, tekućih i plinskih goriva. Pošto je ugljični monoksid plin bez boje i mirisa, a pritom ne iritira kožu, ne može ga se vidjeti, osjetiti njuhom, niti prepoznati na niti jedan način osim posebnim uređajima za mjerenje koncentracije plinova u okolnome zraku ili uređajima za detektiranje kod kritičnih vrijednosti. Zbog opasnosti kojom se mogu ugroziti ljudski životi ukoliko se premaše dozvoljene koncentracijske granice, preporuča se ugradnja sustava za mjerenje u neposrednoj blizini potencijalnog izvora nastajanja opasnog plina. Ukoliko je dosta ugljikova monoksida u zraku kojeg se udiše, hemoglobin će brže postati zasićen ugljičnim monoksidom i neće moći vezati kisik u plućima, gdje će pritom razviti efekt sličan gušenju. Tako bi se u kućanstvima trebao ugraditi barem jedan od uređaja za detekciju ili monitoring, posebice gdje se za sustav centralnog grijanja koriste peći na fosilna goriva. Isto tako, preporuka bi bila ugradnja takvih uređaja i u svakoj spavaćoj sobi, kako bi se izbjegle tragične posljedice tijekom noćnih sati. U industrijama, gdje postoje velika kotlovnička postrojenja i gdje se razvijaju velike količine štetnih plinova koje se ispuštaju u okolni zrak, emisije onečišćenja trebaju se pratiti učestalije. Na teže dostupnim mjestima mogu se postaviti fiksne sonde za mjerenje koje će biti povezane s baznom stanicom, dok se plinovi u radnom okruţenju mogu mjeriti putem mobilnih kompaktnih uređaja. Kako u industrijama, tako i u podzemnim garaţama, razvijaju se ogromne količine ugljikova monoksida. Da bi se olakšalo praćenje velikih površina, ugrađuju se sustavi koji se temelje na dva bazna elementa: uređaja za detekciju ili mjerenje te centralne jedinice. Rad detektora temelji se na jednoj od mjernih metoda, gdje se ulazni podaci distribuiraju preko mrežne linije do centralne jedinice, koja upravlja alarmnim sustavom te u slučaju potrebe, ventilacijskim sustavom za odimljavanje.Osnovni uređaji za mjerenje i detekciju, senzori, senzorske pločice, plinodojavne centrale te ventilacijski sustavi opisani su u tekstu ovog rada, isto kao i metode praćenja te ispitne metode. Svime ovime se ispunio glavni cilj ovoga rada, u kojem su se opisali mjerni uređaji i metode mjerenja koncentracije ugljikovog monoksida, a funkcioniranje cijelog sustava u praksi, ispitalo se na samom mjestu ugradnje, u garažnom prostoru gradske robne kuće Dubrava. Tamo je plinodojavni sustav Circontrol bio pušten u pogon djelovanja te se nakon pet godina provjeravala njegova tehnička ispravnost i kalibracija, kojoj sam i sam prisustvovao. Kako bi se osigurala kvaliteta ugradbene opreme, svaki element trebao bi odgovarati određenim normama te zakonskim regulativama koje mora ispunjavati. Izvod iz trenutne europske norme za uređaje koji prate koncentracije ugljikovog monoksida nalazi se u poglavlju dodatka ovog rada.