Energija je svuda oko nas, nemoguće je zamisliti bilo koju aktivnost bez prisutnosti energije. Iako je čovječanstvo već dugi niz godina okrenutu prema fosilnim gorivima kao glavnim izvorima energija, uslijed posljedica klimatskih promjena i globalnog zatopljenja kojima su glavi uzrok upravo ta fosilna goriva, ljudi se okreću prema novim čistim izvorima energije. Upravo je energija vjetra jedna od tih ekološki prihvatljivih izvora energije. Početci njenog iskorištavanja datiraju još od 5. stoljeće Nove Ere, a primjena svakim danom sve više raste. Proces pretvorbe energije vjetra u električnu energiju počinje na lopaticama vjetroagregata, koje hvataju tu energiju vjetra i pretvaraju je u mehaničku energiju. Dobivena mehanička energija potom se koriste za okretanje rotora električnog stroja čime se na njegovim stezaljkama inducira električna energija. Ta električna energija se potom različitim transformatorima i vodovima prenosi dalje kroz EEM. Svaki električni stroj opisan je pogonskom kartom koja točno opisuje moguća trajna područja rada tog stroja. Kako se povezivanjem više vjetroagregata u cjelinu tvori vjetroelektrana, povezivanjem pogonskih karti vjetroagregata uključivši utjecaj elemenata interne mreže poput transformatora i vodova od kojih je sačinjena vjetroelektrana dobiva se pogonska karta vjetroelektrane. Pogonska karta vjetroelektrane daje točan prikaz svih mogućih trajnih područja rada te vjetroelektrane, odnosno prikaz svih mogućih tokova snage sa pripadajućim faktorima snage.