Ovim radom prikazan je proces automatizacije hidrauličkog sustava koji se sastoji od dva načina upravljanja. Sustavom možemo upravljati sa operatorske stanice pomoću korisničkog sučelja ili lokalno sa panela koji se nalazi u postrojenju. Kada upravljamo sustavom sa operatorske stanice moguća su dva načina upravljanja, ručni ili automatski. Dakle, projektirani sustav sastoji se od tri vrste upravljanja, od čega su dvije omogućene preko korisničkog sučelja, na operatorskoj stanici koja se nalazi u kontrolnoj sobi i od lokalnog načina upravljanja koji je smješten u hidrauličkoj sobi koja se nalazi u postrojenju. Na korisničkom sučelju HMI, postoje automatski i ručni način rada. Sustav je u normalnom načinu rada kada se nalazi u automatskom režimu. U ovom režimu sustav regulira svoj izlaz na temelju povratnih veza, odnosno senzora iz polja. Promjenom procesne veličine određenog senzora mijenja se ili stupanj otvorenosti ventila ili brzina vrtnje motora pumpe ili se mijenja stanje grijača ulja u spremniku, što je i bit automatizacije sustava, da sustav prilagođava vrijednosti aktuatora u ovisnosti o informacijama koje primi iz polja. Drugi način rada koji je omogućen sa korisničkog sučelja je ručni režim i služi sa testiranje komponenata i sustava prilikom puštanja u pogon. Rad u ručnom režimu se ne preporuča iz razloga što se takvim načinom rada u regulaciju sustava unosi faktor ljudske pogreške, a samim time i čitav proces automatizacije postaje suvišan ako želimo svaki element upravljati zasebno. Dakle ovaj ćemo režim koristiti u svrhu testiranja. Posljednji način rada je lokalni režim koji se omogućuje jedino sa panela koji se nalazi u hidrauličkoj sobi i koristimo ga isključivo prilikom servisiranja komponenata sustava. U ovom načinu rada omogućen je odabir željene pumpe, te njeno pokretanje ili zaustavljanje. Automatizacija sustava i primjena PLC logike i korisničkog sučelja ima mnogo prednosti u odnosu na klasični način upravljanja pogonima.