Sažetak | This thesis proposes a method for classifying noisy, non-stationary signals based on
deep learning algorithms and Cohen’s class of time-frequency distributions (TFDs). The
proposed approach is demonstrated on the challenging task of detecting gravitationalwave (GW) signals in intensive real-life, non-stationary, non-Gaussian, and non-white
noise. By retrieving real-life measurements from Laser Interferometer Gravitational-Wave
Observatory detectors and performing extensive GW waveform simulations, a diverse timeseries dataset of 100 000 examples was obtained with the signal-to-noise ratio (SNR) in the
range from −123.46 to −2.27 dB. Next, 12 TFDs were calculated from the preprocessed
time series, resulting in 1.2 million TFD images, then used as input to the deep learning
classification algorithms utilizing three state-of-the-art two-dimensional convolutional
neural network (CNN) architectures (ResNet-101, Xception, and EfficientNet).
The results obtained by evaluating each of 36 TFD-CNN models show excellent
classification performance of the proposed approach, with classification accuracy, area
under the receiver operating characteristic curve (ROC AUC), recall, precision, F1 score,
and area under the precision-recall curve (PR AUC) up to 97.100%, 0.98854, 95.867%,
99.507%, 97.029%, and 0.99195, respectively. Moreover, the proposed approach significantly
outperforms the baseline deep learning model trained on the time-series data in terms of
all considered metrics, with the statistical significance confirmed by McNemar’s test.
The obtained results indicate that the proposed technique can improve the classification
of non-stationary GW signals at very low SNRs with the potentials to be extended to
other practical applications. |
Sažetak (hrvatski) | Analiza nestacionarnih signala predstavlja izazovan zadatak u različitim istraživačkim
područjima zbog vremenski promjenjivog frekvencijskog spektra takvih signala. Pritom
njihova analiza često zahtijeva napredne alate za istovremeni prikaz signala u zajedničkoj
vremensko-frekvencijskoj domeni, a koji nadilaze standardne tehnike zasebne analize
signala u vremenskoj, odnosno frekvencijskoj domeni. Osim toga, nestacionarni su signali
u stvarnim primjenama često višekomponentni, kao i dodatno narušeni šumom.
U sklopu ove doktorske disertacije predložena je i razvijena metoda za klasifikaciju
nestacionarnih signala u intenzivnom šumu temeljena na algoritmima dubokoga učenja
i dvodimenzionalnim vremensko-frekvencijskim distribucijama iz Cohenove klase. Ove
kvadratne vremensko-frekvencijske distribucije posjeduju svojstvo vremenske i frekvencijske
kovarijantnosti, a predložena metoda demonstrirana je na zahtjevnom problemu detekcije
signala gravitacijskih valova u intenzivnom, stvarnom i nestacionarnom šumu koji pritom
nema karakteristike ni bijelog ni Gaussovog šuma.
Predloženi je pristup eksperimentalno provjeren, a razvijeni se postupak sastoji od
triju glavnih faza: pripreme i predobrade odgovarajućeg skupa podataka, treniranja i
testiranja modela dubokoga učenja te evaluacije postignutih performansi navedenih modela.
Korištenjem stvarnih mjerenja iz Laser Interferometer Gravitational-Wave Observatory
(LIGO) detektora i provođenjem iscrpnih simulacija valnih oblika gravitacijskih valova
dobiven je opsežan i raznolik skup podataka koji uključuje 100 000 primjera podataka u
vremenskoj domeni. Pritom se vrijednosti omjera signala i šuma u generiranomu skupu
podataka kreću u rasponu između −123.46 i −2.27 dB. Nakon odgovarajuće predobrade
podataka u vremenskoj domeni izračunano je 12 vremensko-frekvencijskih distribucija
iz Cohenove klase, uključujući spektrogram, Wigner-Villeovu, pseudo Wigner-Villeovu,
izglađenu pseudo Wigner-Villeovu, Choi-Williamsovu, Butterworthovu, Born-Jordanovu
i Zhao-Atlas-Marksovu distribuciju, te distribucije sa smanjenim interferencijama i jezgrama temeljenima na Besselovoj funkciji, binomnim koeficijentima, Hanningovom otvoru
i trokutastom otvoru. Navedeni izračun rezultirao je s ukupno 1 200 000 slika vremenskofrekvencijskih distribucija, raspodijeljenima u 12 skupova podataka, a koje su potom
korištene kao ulazi za treniranje i testiranje algoritama dubokoga učenja za klasifikaciju temeljenih na trima naprednim dvodimenzionalnim arhitekturama konvolucijskih neuronskih mreža (ResNet-101, Xception i EfficientNet).
Rezultati postignuti evaluacijom svakog od 36 dobivenih modela dubokoga učenja
konvolucijskih neuronskih mreža i vremensko-frekvencijskih distribucija pokazuju izvrsne
klasifikacijske performanse predloženoga pristupa. Pritom točnost klasifikacije postiže
vrijednosti do 97.100%, površina ispod krivulje značajke djelovanja prijamnika do 0.98854,
odziv do 95.867%, preciznost do 99.507%, F1-mjera do 97.029% i površina ispod krivulje
preciznost-odziv do 0.99195. Osim toga, usporedba ostvarenih performansi predloženoga
pristupa s performansama referentnoga modela dubokoga učenja, koji kao ulaze koristi
izvorne podatke u vremenskoj domeni, pokazuje da predloženi pristup značajno nadmašuje
referentni model s obzirom na sve korištene pokazatelje kvalitete performansi. Naime,
postignute vrijednosti točnosti klasifikacije više su do 3.953%, površine ispod krivulje
značajke djelovanja prijamnika do 2.067%, odziva do 7.014%, preciznosti do 2.307%, F1-
mjere do 4.190% i površine ispod krivulje preciznost-odziv do 1.475%. Analiza dodatnih
detaljnih pokazatelja kvalitete, uključujući matrice konfuzije, krivulje značajke djelovanja
prijamnika i krivulje preciznost-odziv, također ukazuje na bolje performanse predloženoga
pristupa, pri čemu je statistička značajnost dobivenih razlika u performansama potvrđena
McNemarovim statističkim testom.
Analiza dobivenih rezultata ukazuje na to da predloženi pristup primjene kvadratnih
vremensko-frekvencijskih distribucija iz Cohenove klase u kombinaciji s algoritmima dubokoga učenja temeljenima na dvodimenzionalnim konvolucijskim neuronskim mrežama
može postići poboljšanu kvalitetu klasifikacije nestacionarnih signala u vremenskoj domeni u uvjetima vrlo niskih vrijednosti omjera signala i šuma. U sklopu ove doktorske
disertacije analizirana je i potvrđena mogućnost praktične primjene predloženoga pristupa
u detekciji signala gravitacijskih valova, pri čemu su postignute vrlo visoke performanse.
Osim navedene primjene, predloženi pristup također ima potencijal za proširenje na druga
područja znanstvenog istraživanja i praktične primjene koje zahtijevaju analizu različitih
vrsta nestacionarnih signala. |